Registracija

POVIJEST GIMNASTIKE

Robert Kermeci , 29.01.2017 21:59

POVIJEST GIMNASTIKE

Doznajte o povijesti gimnastike, te saznajte kako su stari Grci prakticirali gimnastiku, tko je ukinuo Olimpijske igre 393. godine, tko je napisao ''De Arte Gymnastica'' prvu knjigu o sportskoj medicini, te tko su autori djela  ''Gymnastik für die Jugend''. Pročitajte i tko je otac moderne gimnastike te saznajte od kada je gimnastika prisutna na modernim Olimpijskim igrama.

Počeci gimnastike vežu se još od antičkog doba gdje su prvi gimnastičari bili akrobati u starom Egiptu. Za vrijeme Minojske kulture koja je kultura brončanog doba, stanovnici otoka Krete prakticirali su neobičnu vještinu preskakanja bikova koji je bio sportski događaj i neka vrsta ritualnog obreda odrastanja o čemu svjedoči freska iz palače u Knossosu. Stari Grci podijelili su gimnastičke vježbe na tri posebna programa od kojih je jedan za održavanje tjelesne kondicije, drugi za vojničku obuku i treći kao dio uvježbavanja sportaša. U staroj Grčkoj gimnastika je prisutna u svim gradovima. Gradovi su imali vježbaonice, dvorišta za skakanje, hrvanje i trčanje. Prakticirali su i plivanje te dizanje utega. Vježbe su izvodili goli. Sama riječ gimnastika nastala je od grčke riječi ''gymon'' koja znači nag. Nestajanjem Rimskog Carstva grčki gimnastičari počinju sa vojničkom obukom. Osvojivši Grčku, Rimljani marginaliziraju gimnastiku, a postojeće dvorane koriste za pripremu svojih legija. Rimski car Teodozije I. Veliki (347.-395.) ukida Olimpijske igre 393. godine te gimnastika polako nestaje.

Girolamo Mercuriale (1530.-1606.) talijanski filolog i liječnik iz Forlìa, autor je  ''De Arte Gymnastica'', prve knjige o sportskoj medicini u kojoj se govori o njegovim studijama i stavovima u vezi tjelesnih vježbi, ishrani i higijeni. Knjiga je izdana u Veneciji 1569. godine.

Johann Christoph Friedrich GutsMuths i Friedrich Ludwig Jahn izdali su 1793. godine djelo ''Gymnastik für die Jugend'' (Gimnastika za mladež) u kojoj su sadržane vježbe na spravama koje su njih dvojica napravili. Jahn je napravio vratilo, razboj te konja za preskakanje i smatra se ocem moderne gimnastike. Don Francisco Amorós y Ondeado (1770.-1848.), bio je španjolski učitelj koji je prvi u Madridu otvara Vojnu gimnaziju gdje Jahnove i GutsMuthsove vježbe kombinira sa vlastitim idejama. U Parizu otvara prvu gimnastičku dvoranu.         Godine 1877. održano je prvo natjecanje na spravama u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Četiri godine kasnije osniva se Međunarodna gimnastička federacija (FIG), dakle 1881. godine u Liegeu u Belgiji, a danas joj je sjedište u Laussani u Švicarskoj. Gimnastika je na Olimpijskim igrama od 1896. godine, dakle od samog početka modernog Olimpizma. Na prvim Olimpijskim igrama u gimnastici su sudjelovali samo muškarci, dok su se žene u gimnastici prvi puta natjecale 1928. godine na Olimpijadi u Amsterdamu.

Sljedeće najave