Registracija

ATLETIKA NA OLIMPIJADI, SVJETSKOM I EUROPSKOM PRVENSTVU

Robert Kermeci , 03.10.2017 16:29

ATLETIKA NA OLIMPIJADI, SVJETSKOM  I EUROPSKOM PRVENSTVU

Olimpijske igre

Atletika je prisutna od samog početka, kako na antičkim (776. god. pr. Kr.) tako i na modernim Olimpijskim igrama. Prva Olimpijada održana je u Ateni 1896. godine. Muškarci se natječu u ukupno dvadeset i četiri discipline, a žene se natječu u dvadeset i tri discipline. Žene se u atletskim disciplinama na Olimpijadi prvi puta natječu 1928. godine na IX. Olimpijskim igrama u Amsterdamu. Najuspješniji atletičar olimpijac je finski dugoprugaš Paavo Nurmi s dvanaest medalja od toga devet zlatnih, te tri srebrne. Drugi je Carl Lewis sprinter i skakač u dalj s deset medalja, devet zlatnih i jednom srebrnom. Slijede aktualni sprinter Usain Bolt s devet zlatnih medalja te Ray Ewry američki atletičar s početka prošlog stoljeća sa osam zlatnih medalja.

Svjetsko prvenstvo

IAAF ( International Association  of Athletics Federation) organizira Svjetska prvenstva u atletici, a održavala su se od 1983. svake četiri godine. Od 1993. održavaju se svake druge godine. Helsinki je bio grad domaćin prvog Svjetskog atletskog prvenstva. To je treće po veličini sportsko natjecanje u svijetu nakon Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva u nogometu. Mnogi svjetski rekordi postavljeni su upravo na Svjetskim prvenstvima, a neki su još uvijek aktualni. Za ilustraciju spomenimo samo Mike Powella američkog skakača u dalj i njegovog rekorda od 8,95 metara kojeg drži još od 1991. godine s prvenstva u Tokyu. SAD su kao učesnik svjetskih prvenstava osvojile najviše medalja i postavile najviše svjetskih rekorda. 

Europsko prvenstvo

Europsko prvenstvo organizira Europska atletska federacija (EAA) sa sjedištem u švicarskoj Lausanni. Osnovana je 1932. godine, a dvije godine kasnije održano je i prvo Europsko prvenstvo u atletici u Torinu. Od te 1934. godine prvenstva su se održavala svake četiri godine. Nakon 2010. godine prvenstva se održavaju svake druge godine. Grad Split bio je 1990. godine domaćin 15. Europskog atletskog prvenstva, a natjecanja su se održala na stadionu u Poljudu. Ukupno najuspješniji natjecatelji i natjecateljice dosadašnjih Europskih prvenstava bili su reprezentativci bivšeg SSSR-a sa 333 medalje, od kojih 121 zlatna, 109 srebrnih te 103 brončane medalje. Od rekorda postavljenih na ovim prvenstvima aktualni su Bubkin rekord u skoku s motkom, Šebrlov u desetoboju, Edwardsov  u troskoku, te Cramov i Coeov rekord u disciplini 4x800 m štafeta koji nije na programu Olimpijskih igara, ali IAAF taj rekord priznaje kao rekord europskih prvenstava.
Sljedeće najave