ATLETIKA NA OLIMPIJADI, SVJETSKOM I EUROPSKOM PRVENSTVU

ATLETIKA
NA OLIMPIJADI, SVJETSKOM I EUROPSKOM
PRVENSTVU
Olimpijske
igre
Atletika je prisutna od samog početka, kako na
antičkim (776. god. pr. Kr.) tako i na modernim Olimpijskim igrama. Prva
Olimpijada održana je u Ateni 1896. godine. Muškarci se natječu u ukupno
dvadeset i četiri discipline, a žene se natječu u dvadeset i tri discipline.
Žene se u atletskim disciplinama na Olimpijadi prvi puta natječu 1928. godine
na IX. Olimpijskim igrama u Amsterdamu. Najuspješniji atletičar olimpijac je finski
dugoprugaš Paavo Nurmi s dvanaest medalja od toga devet zlatnih, te tri
srebrne. Drugi je Carl Lewis sprinter i skakač u dalj s deset medalja, devet
zlatnih i jednom srebrnom. Slijede aktualni sprinter Usain Bolt s devet zlatnih
medalja te Ray Ewry američki atletičar s početka prošlog stoljeća sa osam
zlatnih medalja.
Svjetsko
prvenstvo
IAAF ( International Association of Athletics Federation) organizira Svjetska
prvenstva u atletici, a održavala su se od 1983. svake četiri godine. Od 1993. održavaju
se svake druge godine. Helsinki je bio grad domaćin prvog Svjetskog atletskog
prvenstva. To je treće po veličini sportsko natjecanje u svijetu nakon
Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva u nogometu. Mnogi svjetski rekordi
postavljeni su upravo na Svjetskim prvenstvima, a neki su još uvijek aktualni.
Za ilustraciju spomenimo samo Mike Powella američkog skakača u dalj i njegovog
rekorda od 8,95 metara kojeg drži još od 1991. godine s prvenstva u Tokyu. SAD
su kao učesnik svjetskih prvenstava osvojile najviše medalja i postavile
najviše svjetskih rekorda.
Europsko
prvenstvo